Najavljujemo promociju slikovnice “Ježincova škrapica” autorice Tonke Alujević

Ježincova škrapica je slikovnica za dicu i odrasle. Ona je hommage Branku Ćopiću i njegovoj Ježevoj kućici, u kojoj likovi nisu šumski nego morski, pa tako npr. nemamo lisicu Micu nego hobicu Vicu. Sva ta morska stvorenja govore dalmatinskin jezikon i na kraju slikovnice se nalazi mali rječnik kako bi dica od malena učila i čuvala naše riči.
Ilustracije su napravljene tako da se fotografirala sjena likova prethodno iskrojenih od kartuna, koji u igri sa suncen na stini kraj mora, pričaju svoju priču. Autorica je na ovu ideju došla sićajući se ditinjstva i svoga tate koji bi, kad nije bilo letrike, iza šterike rukama stvara žive likove na zidu i pravi teatar sjena.

Tekst i ilustracija: Tonka Alujević
Fotografija: Manja Buktenica
Grafički dizajn naslovnice: Jakša Matošić

Tonka Alujević, rođena je 1964. godine u Splitu, djetinjstvo provela u Hvaru, završila je umjetničku školu, studirala na Filozofskom fakultetu etnologiju i španjolski jezik. Niz godina radila je kao modni kreator i organizator modnih revija u diplomatskim krugovima. Izrađuje umjetničke mozaike od murano stakla, kamena i mramora za hotele, crkve i privatne objekte.
Piše kolumne, scenarije, knjige, režira putopise i to uglavnom na čakavici. Dokumentarci kao što je “Mediteranski krug” (avantura na motoru obalama Sredozemlja) i “Pol oriha” (film o najmanjem brodu svijeta i nejgovoj pustolovini) emitirani su na HTV-u, France 3, TV5Monde i Tv Thalassa. Stalna je kolumnistica časopisa “Otvoreno more” i “Dobra kob”. Objavljivala je u “Slobodnoj Dalmaciji”, “Vjesniku”, “Večernjem” i “Jutarnjem listu”
Autorica je i voditeljica televizijskog putopisnog projekta “Nemiran duh”.

Objavila je knjige:
Samo moru virujen (2006. godine)
Pol oriha (2013. godine).
Jubav u vrime kupusa monodrama koju izvodi sama autorica (2015. godine)
Nadrealin (2015.godine)
Jebenijana (2015. godine)
Villa Kufer (2016. godine)
Pasi, tiri i baline (2017. godine)
Ježincova škrapica (na čakavski prepjevana i ilustrirana Ćopićeva Ježeva kućica čije šumsko okruženje i likovi postaju morski) 2018. godine

Predavanje i tečaj “Hrvatska glagoljaška baština u kontekstu europske kulture” za djecu i odrasle – prof. dr. sc. Darko Žubrinić

Hrvatska glagoljička baština predstavlja jedan od najizvornijih i najinteresantnijih fenomena hrvatske kulture. Ta će golema baština biti riječju i slikom opisana na nekim od najvažnijih primjera. Tijekom predavanja bit će pokazano kako nas hrvatska glagoljička kultura povezuje s mnogim narodima svijeta.

Glagoljicu je sastavio Konstantin Filozof sredinom IX. stoljeća kao pismo slavenskoga prijevoda grčkih liturgijskih tekstova, za potrebe širenja kršćanstva među moravskim Slavenima, dakle prije 863., zacijelo u Carigradu. Slavenski su nazivi slavensko pismo, Littera Hieronymiana, littera slava, hrvacke knjige… Naziv glagoljica prvi je put zasvjedočen u talijanskom pismu Franje Glavinića rimskoj Propagandi 11. siječnja 1626., a koristi se učestalije tek od XIX. stoljeća. Pismo je nazvano prema glagolu glagoljati, koji, osim svojeg izvornog značenja govoriti, označuje i obavljanje službe Božje na staroslavenskom jeziku. (tekst preuzet iz Hrvatske enciklopedije)

Više o najstarijem pismu slavenskog jezika čut ćemo od Darka Žubrinića, predsjednika Društva prijatelja glagoljice.