Najava Multimedijalnog predavanja i promocija knjige Nikole Horvata: “Upoznaj Hrvatsku osobno, Teslin priručnik za hodače”

104 dana na Croatian Long Distance Trailu – 2200 kilometara od Iloka do Prevlake

Multimedijalno predavanje i promocija knjige Nikole Horvata
“Upoznaj Hrvatsku osobno, Teslin priručnik za hodače”

Narodna knjižnica Ploče
Srijeda, 09.01.2019. u 19:00 h

više o autoru na stranici: https://www.nikolahorvat.com/

Nikola Horvat, prvi je Hrvat koji je prehodao Pacific Crest Trail PCT, u 163 dana je prepješačio 4.300 km svjedočeći ljepotama Kalifornije, Oregona i Washingtona, o svemu tome imali smo prilike čuti početkom 2018. godine kada je prvi put gostovao u našoj Knjižnici.

Nova avantura ovog zaljubljenika u hodanje tzv. thru hike (hodanje bez prekida) od Iloka do Dubrovnika, spojila je sve krajeve Hrvatske u jednu pješačku rutu Croatian Long Distance Trail , tom prilikom Nikola je prošao kroz naš Grad i posjetio našu Knjižnicu.

Najavljujemo promociju slikovnice “Ježincova škrapica” autorice Tonke Alujević

Ježincova škrapica je slikovnica za dicu i odrasle. Ona je hommage Branku Ćopiću i njegovoj Ježevoj kućici, u kojoj likovi nisu šumski nego morski, pa tako npr. nemamo lisicu Micu nego hobicu Vicu. Sva ta morska stvorenja govore dalmatinskin jezikon i na kraju slikovnice se nalazi mali rječnik kako bi dica od malena učila i čuvala naše riči.
Ilustracije su napravljene tako da se fotografirala sjena likova prethodno iskrojenih od kartuna, koji u igri sa suncen na stini kraj mora, pričaju svoju priču. Autorica je na ovu ideju došla sićajući se ditinjstva i svoga tate koji bi, kad nije bilo letrike, iza šterike rukama stvara žive likove na zidu i pravi teatar sjena.

Tekst i ilustracija: Tonka Alujević
Fotografija: Manja Buktenica
Grafički dizajn naslovnice: Jakša Matošić

Tonka Alujević, rođena je 1964. godine u Splitu, djetinjstvo provela u Hvaru, završila je umjetničku školu, studirala na Filozofskom fakultetu etnologiju i španjolski jezik. Niz godina radila je kao modni kreator i organizator modnih revija u diplomatskim krugovima. Izrađuje umjetničke mozaike od murano stakla, kamena i mramora za hotele, crkve i privatne objekte.
Piše kolumne, scenarije, knjige, režira putopise i to uglavnom na čakavici. Dokumentarci kao što je “Mediteranski krug” (avantura na motoru obalama Sredozemlja) i “Pol oriha” (film o najmanjem brodu svijeta i nejgovoj pustolovini) emitirani su na HTV-u, France 3, TV5Monde i Tv Thalassa. Stalna je kolumnistica časopisa “Otvoreno more” i “Dobra kob”. Objavljivala je u “Slobodnoj Dalmaciji”, “Vjesniku”, “Večernjem” i “Jutarnjem listu”
Autorica je i voditeljica televizijskog putopisnog projekta “Nemiran duh”.

Objavila je knjige:
Samo moru virujen (2006. godine)
Pol oriha (2013. godine).
Jubav u vrime kupusa monodrama koju izvodi sama autorica (2015. godine)
Nadrealin (2015.godine)
Jebenijana (2015. godine)
Villa Kufer (2016. godine)
Pasi, tiri i baline (2017. godine)
Ježincova škrapica (na čakavski prepjevana i ilustrirana Ćopićeva Ježeva kućica čije šumsko okruženje i likovi postaju morski) 2018. godine

Najavljujemo predavanje prof. Ivice Puljaka na temu “Budućnost svemira i ljudskog roda”

Budućnost cijelog svemira nije baš blistava, diplomatski rečeno. Nediplomatski, to je najtužnija priča ikad ispričana. Svemir će, sudeći po sadašnjim kosmološkim spoznajama, završiti u hladnoj smrti, kada će svaki atom biti beskonačno mnogo udaljen od bilo kojeg drugog atoma i nestat će bilo koji oblik inteligencije u svemiru. Ovaj dio svemira također ne očekuje baš blistava budućnost, to je tek mrvicu manje tužna priča. Ali je zato bliska budućnost poprilično blistava: već nekoliko stotina godina ljudski rod napreduje i vrlo vjerojatno će se tako i nastaviti. Ako ekstrapoliramo napredak čovječanstva iz zadnjih 50 u blisku budućnost, u sljedećih 100-tinjak godina možemo očekivati da na svijetu više neće biti niti gladnih niti siromašnih niti nepismenih ljudi, a vjerojatno će se nastaviti trend poboljšanja uvjeta života za većinu ljudi na Zemlji. Naravno, nije sve idealno. Mi danas živimo u svijetu ubrzanja, kada se puno stvari oko nas odvija izuzetno velikom brzinom, a tu su još izazovi klimatskih promjena, umjetne inteligencije, globalizacije i općenito brzog napretka tehnologije. Od naših odgovara prema tim izazovima ovisit će bliska i dalja budućnost ljudskog roda. Kako se najbolje suočiti sa svim ovim izazovima, hoćemo li i kada ćemo razviti umjetnu inteligenciju koja bi nas mogla zamijeniti, hoćemo li uspjeti postići da se ciljevi ljudskog roda poklope s ciljevima te umjetne inteligencije, je li budućnost čovječanstva u samouništenju ili proširenju na druge zvjezdane sustave, samo su neka od pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti u ovom predavanju, kao podloga i poticaj za diskusiju koja će uslijediti.

Predavanje i tečaj “Hrvatska glagoljaška baština u kontekstu europske kulture” za djecu i odrasle – prof. dr. sc. Darko Žubrinić

Hrvatska glagoljička baština predstavlja jedan od najizvornijih i najinteresantnijih fenomena hrvatske kulture. Ta će golema baština biti riječju i slikom opisana na nekim od najvažnijih primjera. Tijekom predavanja bit će pokazano kako nas hrvatska glagoljička kultura povezuje s mnogim narodima svijeta.

Glagoljicu je sastavio Konstantin Filozof sredinom IX. stoljeća kao pismo slavenskoga prijevoda grčkih liturgijskih tekstova, za potrebe širenja kršćanstva među moravskim Slavenima, dakle prije 863., zacijelo u Carigradu. Slavenski su nazivi slavensko pismo, Littera Hieronymiana, littera slava, hrvacke knjige… Naziv glagoljica prvi je put zasvjedočen u talijanskom pismu Franje Glavinića rimskoj Propagandi 11. siječnja 1626., a koristi se učestalije tek od XIX. stoljeća. Pismo je nazvano prema glagolu glagoljati, koji, osim svojeg izvornog značenja govoriti, označuje i obavljanje službe Božje na staroslavenskom jeziku. (tekst preuzet iz Hrvatske enciklopedije)

Više o najstarijem pismu slavenskog jezika čut ćemo od Darka Žubrinića, predsjednika Društva prijatelja glagoljice.